Dinko Šimunović, Duga

Dinko Šimunović, Duga

I.dio

1. Srna, središnji lik pripovijetke, je djevojčica koja je poželjela izaći iz zadanih okvira odgoja, sredine, ali i spola. Odobravaš li njezinu želju?

2. Pitanja za djevojčice: Da si bila na njezinom mjestu, kako bi se nosila s takvim strogim, primitivnim načinom odgoja? Što bi učinila kao Srna, a što ne?

3. Pitanja za djevojčice i dječake: Je li bilo nužno da nesretna djevojčica tako tragično završi svoj mladi život? Jesu li njene želje bile pretjerane, smjele? Što su od nje očekivali njezini roditelji kao i ostali roditelji djevojčica u tom mjestu? Zašto su roditelji stvarali takve razlike između dječaka i djevojčica? Odobravaš li to?

4. Psihološki (duševno) okarakteriziraj Srnu i njezine roditelje. Koje su razlike među njima?

5. Vanjski opis Srne. Srna je u djelu prikazana u mirovanju i pokretu. Zašto joj je nadimak Srna? Pojasni!

II.dio

Pripovijetku "Duga" možemo podijeliti na četiri cjeline:

1. Opis stanovnika, Čardačana - kolektivni lik, i mjesta, Čardaci, i vremena radnje (ljeto): je li nam Šimunović uspio slikovito dočarati Čardačane i atmosferu Čardaka? Kako taj opis djeluje na naše raspoloženje? Navedi primjere i objasni!

2. (Jesen) Upoznajemo kljastu Savu. Tko je Sava? Po čemu su Srna i Sava jednake?

3. Priča u priči: Sava pripovijeda o svojem životu i nehotice šalje Srnu u smrt: djevojčica je pokušala protrčati ispod duge...koje osjećaje je u tebi pobudio ovaj nesretan događaj? Što je duga? Je li moguće proći ispod duge?

4. Srnini roditelji i nihov tužan život u mračnoj tvrđavi okruženoj mračnim krajolikom. Objasni. Legenda o vojniku nagovješćuje samoubojstvo Srninih roditelja..

5. Narodna predaja u Šimunovićevom pripovijedanju: zašto pisac u svom djelu rabi narodne motive? Navedi pimjere!

6. Jezik i stil Dinka Šimunovića: Arhaičnost u izrazu (zastarjele riječi), turcizmi (riječi iz turskog jezika) i lokalizmi (riječi karakteristične u govoru nekog užeg područja). Oprimjeri!

7. Slažeš li se da je stil pisanja ovoga hrvatskog književnika, učitelja, rođenog u Kninu, jednostavan, lepršav i upravo u toj svojoj jednostavnosti gotovo savršen?

"Dugu" je dramatizirala i režirala Dubravka Crnojević - Carić, izvedba Kazalište Žar ptica.

"Tu je priču Dubravka Crnojević Carić vješto sažela u četrdeset pet minuta predstave predočavajući svijet Šimunovićevih junaka stilom etnobajke, poetična i melankolična ozračja s povremenim proplamsajem zdrava narodnog humora, za koji je zadužen lik seljanke Klare što je šarmantno otjelovljuje Branka Cvitković. Redateljica u predstavu uvodi i tri vile kao pripovjedačice okvira priče koje pjesmama (lijepi songovi Lidije Bajuk u etno-stilu) uvode u uzračje imaginarnoga sela. Pomalo na granici groteske redateljica postavlja Srnine roditelje (Drago Utješanović i Petra Dugandžić) što se kreću poput automatiziranih robota sugerirajući tijela bez duše, dok je poetsko sadržano u likovima Srne (vrckava Maja Kovač) i bezruke vezilje Save (Suzana Nikolić), onima koje su svoj iskorak skupo platile. Povremene fleš-bekove poput priče o tužnoj Savinoj sudbini, čiju je kreativnost zapriječio hendikep i odnos okoline prema njemu, redateljica vješto rješava kazalištem sjena, a prizore Srnina puta prema dugi igrom vrpcama što djeluju poput sunčanih zraka, dok na početku predstave spuštene tako da zastiru likove simbolički funkcioniraju i kao zatvorske rešetke. U jednostavnost i maštovitost iskaza što se poetično poigravao folklorom i bajkom uklopila se i scenografija Miljeka Sekulića, kostimi Danice Dedijer te svijetlo - toplih i hladnih jesenskih tonova Olivija Marečića. Muk koji je vladao u gledalištu punom jedanaestogodišnjaka na jednoj od repriza svjedočio je da, koliko god vremenskim miljama udaljeno, ozračje Dalmatinske zagore iz pripovjetke, koje zatire svaki pokušaj i potrebu da budeš drukčiji i svoj, nije nestalo."